ΟΔΥΣΣΕΩΣ  ΙΘΑΚΗ

Odisejeva Itaka : određenje Itake koje se temelji na Homerovim podacima u Odiseji
 

      Gdje je zapravo bila Odisejeva domovina Itaka? Unatoč činjenici da je današnji grčki jonski otok Thiaki u antici nosio ime Itaka, suvremena znanost većinom odbacuje tezu da je on zavičaj Homerovog junaka Odiseja. Najopsežniji pokušaj određenja Itake dao je polazeći od teksta Odiseje i na temelju arheoloških iskopavanja arheolog Dörpfeld. On u knjizi Alt Ithaka dokazuje da je prava Itaka današnji otok Leukada. No, ni to mišljenje nije posve prihvaćeno. Polazeći gotovo isključivo od navoda u Odiseji , a potom i iz vlastitog uvida na terenu, kamo ga je čitanje Odiseje odvelo, Berislav Brcković došao je do zaključka da je prava Itaka na današnjem sjevernom poluotoku Erisosu na Kefaloniji. U knjizi se ta teza nastoji dokazati. Brcković razmatra sve stihove u Odiseji u kojima se spominje Itaka, neki lokalitet na njoj, bilo imenom bilo opisom, obilježja kojima Homer u iskazima svojih junaka ocrtava neku pojavnost vezanu uz Itaku, Odiseja, Telemaha i ostale likove iz znamenite priče. Uvjeren da Homerovi stihovi vezani uz Itaku nisu pjesnička fikcija nego opis stvarnih mjesta, traži i nalazi prema svom mišljenju takva mjesta na poluotoku Erisosu na Kefaloniji. Jezičnom analizom stihova i njihovim tumačenjem Brcković određuje podudarnost pjesnikova izričaja sa stvarnim lokalitetima. U svom tumačenju Brcković je nastojao biti što precizniji, vjerno poštujući značenje grčkih riječi i iskaza, uklapajući ih razložno u svoje obrazlaganje, ne upuštajući se u pretpostavke za koje, prema njegovu mišljenju, ne bi bilo potvrda u Homerovim stihovima. Jednostavnim, ali sveobuhvatnim tumačenjem, Brcković nas želi uvjeriti da se svaka pojedinost, obrađena u svom poglavlju, može dovesti u vezu sa stvarnošću onog mjesta koje on smatra pravom Itakom. U knjizi se obrađuje predmet koji još uvijek slovi kao neriješen, mjesto Odisejeve Itake. On je stoga važan za klasičnu filologiju i arheologiju, ali i za širu javnost. Zadana tema obrađuje se u skladu s kriterijima filološke znanosti, a Brckovićev pristup baca novo svjetlo na problem koji obrađuje. Brcković je tri puta boravio na mjestu uz koje vezuje svoje tumačenje Homerovih stihova i potpuno je uvjeren u istinitost svoje teze. Podudaranje stihova s nekim lokalitetima je začuđujuće i premda će točnost Brckovićeve postavke morati potvrditi prije svega arheološka znanost, njegovi se dokazi izvedeni prema znanstvenim kriterijima, neće moći zaobići u raspravi o ubikaciji Odisejeve Itake.

                Iz recenzije prof. Damira Salopeka, višeg lektora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za klasičnu filologiju.



Design by Mario Perić          © Copyright to Berislav Brcković